Osnovna škola "Meje" Split

                                                                                           GEOGRAFIJA

Geografija je jedna od najstarijih znanosti na svijetu, a počela se razvijati prije više od 2500 godina. Proučavanjem Zemljine površine bavili su se stari Babilonci, Egipćani, Kinezi i Feničani, a smatra se da su je kao znanost utemeljili Grci. Iz grčkog jezika potječe naziv geografija koja je nastala spajanjem riječi geo (Zemlja) i grafein (pisati, opisati). U to vrijeme geografi su se bavili uglavnom opisivanjem prostora i crtanjem karata. Međutim, nakon Velikih geografskih otkrića i novih spoznaja o Zemlji  geografija  počinje proučavati uzročno-posljedične odnose prirodnih i društvenih procesa na Zemlji.

Zbog toga geografija nije tek poznavanje geografskog položaja neke države, grada, planine ili rijeke. Predmet proučavanja geografije je odnos čovjeka i prirode. Geografija nam pomaže shvatiti kako prirodni uvjeti utječu na život ljudi, ali i kako čovjek mijenja naš planet.

Geografija razvija logično razmišljanje i pomaže nam uočiti uzroke i posljedice pojava i procesa u prostoru.  Učenjem geografije stječu se znanja i vještine (uporaba geografske karte, crtanje grafikona, analiziranje tablica i fotografija, opažanje promjena u prostoru,…) koje se koriste u različitim zanimanjima , a još je važnije da se ta znanja i vještine mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Zato geografiju  učimo sa razumijevanjem, razvijajući vlastite kritičke stavove o pojavama, procesima i problemima u svijetu.

 Geografija ima ulogu prenijeti određena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom kao što su astronomija,  geologija, metereologija...

Uvažavajući znanstvenu, odnosno stručnu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti učenika i nastavnoga procesa, program je zamišljen po načelu od manje složenog prema složenijem, tj.dubina i širina spoznaja povećava se s uzrastom učenika.

Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geografija su:

    geografska znanja

    geografsko istraživanje i vještine

    kartografska pismenost.

Geografska znanja obuhvaćaju činjenično, konceptualno i proceduralno znanje. Činjenično znanje temelji se na razumijevanju geografskih sadržaja, dok konceptualno i proceduralno znanje omogućuje primjenu znanja i rješavanje prostornih problema. Provjera usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda provjerava se usmenim i pismenim provjerama.

Geografsko istraživanje i vještine obuhvaćaju grafičke, statističke, matematičke i orijentacijske vještine. Ako se ostvaruje istraživački rad tada se vrednuju i sve vještine koje su u funkciji njegova ostvarenja: prikupljanje podataka, bilježenje, vrednovanje i predstavljanje podataka, interpretiranje i analiza podataka te donošenje zaključaka.

Kartografska pismenost je jedna od geografskih vještina i treba je kontinuirano razvijati i vrednovati. U ovom elementu se vrednuje: poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata, te interpretacija prostorne organizacije čitanjem sadržaja geografskih karata. Kartografska pismenost se provjerava usmenim ispitivanjem te pisanim provjerama koje uključuju slijepe karte.

Kriterijsko vrednovanje

Kriterijsko vrednovanje podrazumijeva procjenu učenikove razine postignuća, a u odnosu na kriterije usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učenikova postignuća ne uspoređujemo s postignućima ostalih učenika, već prema kriterijima koje je učitelj postavio kao razinu usvojenosti za pojedine nastavne cjeline. Informacije koje dobije kao povratnu informaciju naučenoga i vrednovanje,  ocjenjivanje naučenoga učitelj treba koristiti u svrhu unapređenja i planiranja budućeg procesa učenja i poučavanja.