Osnovna škola "Meje" Split
|
|
   |
 |
U petak 15.5.2015. učenici 5., 6., 7. i 8. razreda , u pratnji svojih razrednica i razrednika krenuli su na pomno planiranu terensku nastavu prema jugu Hrvatske.
Za vrijeme putovanja po autocesti učenici su promatrali oblike krškog reljefa i vegetaciju tipičnu za sredozemnu klimu.
Kod Ravče smo sišli s autoceste u deltu rijeke Neretve. Neretva kroz RH teče u dužini od 22 km, kod Opuzena se grana u dvanaest rukavaca i kod Rogotina i Ploča utječe u Jadransko more. Delta je primjer teškog i napornog ljudskog rada kojim je izvorno močvarni prostor pretvoren u plodno područje idealno za uzgoj agruma, naročito mandarina, lubenica, rajčica, grožđa i ostalih poljoprivrednih proizvoda.
Nažalost , ovog puta se nismo vozili u neretvanskim lađama, ali nadamo se da će neki učenici uživati u vožnji tijekom neke od slijedećih terenskih nastava.
Uskoro smo došli do graničnog prijelaza prema državi Bosni i Hercegovini , a zaustavili smo se u Neumu. Neum je jedini izlaz BiH na Jadransko more.
1718. Dubrovačka republika ga je ustupila Turcima, a danas je u sastavu Federacije BiH, nakon potpisivanja sporazuma u Daytonu, SAD, 1995. godine.
Nakon kratkog odmora nastavili smo put, promatrajući poluotok Pelješac i dijelove stonskih zidina,a u Malostonskom zaljevu vidjeli smo uzgajališta školjaka.
Slijedeće odredište je bio arboretum Trsteno, jedini arboretum na jadranskoj obali.Arboretum je osnovan krajem 15 stoljeća na posjedu plemićke dubrovačke obitelji Gučetić Gozze. Promatrali smo autohtone biljke, ali su nam svakako bile zanimljivije biljke koje su iz raznih dijelova svijeta donosili dubrovački pomorci. Arboretum je dijelom devastiran tijekom Domovinskog rata, ali je obnovljen. Učenicima je najzanimljiviji bio bambusov šumarak i impresivne arabijske platane , starije od 400 godina, visine oko 50 metara.
Puni dojmova uskoro smo se našli ispred jednog od najljepših gradova svijeta, Dubrovnikom, spomenikom svjetske baštine nulte kategorije, na listi UNESCO-a.
Dubrovnik se može razgledavati danima, a mi smo imali samo nekoliko sati i maksimalno smo ih iskoristili. Između ostalog razgledali smo Knežev dvor, crkvu sv.Vlaha, Orlandov stup,Franjevački samostan Male braće u sklopu kojeg je najstarija ljekarna u Europi koja datira iz 1317.godine, Onofrijevu česmu. Uspjeli smo samo nakratko vidjeti dijelić zidina i tvrđava . Također smo posjetili akvarij i vidjeli različite ribe i ostale morske životinje.
Povijest grada nam je ukratko ispričala domaća vodička, pa smo mogli slušati zanimljiv dubrovački dijalekt. Također nam je spomenula mnoge poznate ličnosti iz svijeta književnosti od kojih su nam najpoznatiji Marin Držić i Ivan Gundulić.
Oko 17 sati smo polako krenuli iz predivnog Dubrovnika prema Splitu.
Nismo imali puno vremena pa smo se samo kratko zadržali na Baćinskim jezerima. Nismo ih nikako htjeli zaobići jer ta jezera spadaju u red najzanimljivijih pojava u hidrografiji krša. Ima ih sedam, šest ih je međusobno spojeno. Ta jezera su kriptodepresijska, što znači da im je dno ispod razine mora, a površina iznad razine mora, a najveća dubina 34 metra.
Prošli smo kroz Ploče, važnu teretnu luku i autoputom krenuli prema Splitu. U veselom raspoloženju, zadovoljni i puni dojmova stigli smo oko 21 i 30.
Tekst: Mara Kardum, prof. geografije
Fotografije: Ana Ostojić, prof. matematike
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
U petak 15.5.2015. učenici 5., 6., 7. i 8. razreda , u pratnji svojih razrednica i razrednika krenuli su na pomno planiranu terensku nastavu prema jugu Hrvatske.
Za vrijeme putovanja po autocesti učenici su promatrali oblike krškog reljefa i vegetaciju tipičnu za sredozemnu klimu.
Kod Ravče smo sišli s autoceste u deltu rijeke Neretve. Neretva kroz RH teče u dužini od 22 km, kod Opuzena se grana u dvanaest rukavaca i kod Rogotina i Ploča utječe u Jadransko more. Delta je primjer teškog i napornog ljudskog rada kojim je izvorno močvarni prostor pretvoren u plodno područje idealno za uzgoj agruma, naročito mandarina, lubenica, rajčica, grožđa i ostalih poljoprivrednih proizvoda.
Nažalost , ovog puta se nismo vozili u neretvanskim lađama, ali nadamo se da će neki učenici uživati u vožnji tijekom neke od slijedećih terenskih nastava.
Uskoro smo došli do graničnog prijelaza prema državi Bosni i Hercegovini , a zaustavili smo se u Neumu. Neum je jedini izlaz BiH na Jadransko more.
1718. Dubrovačka republika ga je ustupila Turcima, a danas je u sastavu Federacije BiH, nakon potpisivanja sporazuma u Daytonu, SAD, 1995. godine.
Nakon kratkog odmora nastavili smo put, promatrajući poluotok Pelješac i dijelove stonskih zidina,a u Malostonskom zaljevu vidjeli smo uzgajališta školjaka.
Slijedeće odredište je bio arboretum Trsteno, jedini arboretum na jadranskoj obali.Arboretum je osnovan krajem 15 stoljeća na posjedu plemićke dubrovačke obitelji Gučetić Gozze. Promatrali smo autohtone biljke, ali su nam svakako bile zanimljivije biljke koje su iz raznih dijelova svijeta donosili dubrovački pomorci. Arboretum je dijelom devastiran tijekom Domovinskog rata, ali je obnovljen. Učenicima je najzanimljiviji bio bambusov šumarak i impresivne arabijske platane , starije od 400 godina, visine oko 50 metara.
Puni dojmova uskoro smo se našli ispred jednog od najljepših gradova svijeta, Dubrovnikom, spomenikom svjetske baštine nulte kategorije, na listi UNESCO-a.
Dubrovnik se može razgledavati danima, a mi smo imali samo nekoliko sati i maksimalno smo ih iskoristili. Između ostalog razgledali smo Knežev dvor, crkvu sv.Vlaha, Orlandov stup,Franjevački samostan Male braće u sklopu kojeg je najstarija ljekarna u Europi koja datira iz 1317.godine, Onofrijevu česmu. Uspjeli smo samo nakratko vidjeti dijelić zidina i tvrđava . Također smo posjetili akvarij i vidjeli različite ribe i ostale morske životinje.
Povijest grada nam je ukratko ispričala domaća vodička, pa smo mogli slušati zanimljiv dubrovački dijalekt. Također nam je spomenula mnoge poznate ličnosti iz svijeta književnosti od kojih su nam najpoznatiji Marin Držić i Ivan Gundulić.
Oko 17 sati smo polako krenuli iz predivnog Dubrovnika prema Splitu.
Nismo imali puno vremena pa smo se samo kratko zadržali na Baćinskim jezerima. Nismo ih nikako htjeli zaobići jer ta jezera spadaju u red najzanimljivijih pojava u hidrografiji krša. Ima ih sedam, šest ih je međusobno spojeno. Ta jezera su kriptodepresijska, što znači da im je dno ispod razine mora, a površina iznad razine mora, a najveća dubina 34 metra.
Prošli smo kroz Ploče, važnu teretnu luku i autoputom krenuli prema Splitu. U veselom raspoloženju, zadovoljni i puni dojmova stigli smo oko 21 i 30.
Tekst: Mara Kardum, prof. geografije
Fotografije: Ana Ostojić, prof. matematike
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png)
